Izvještaj: JOBSTEM ekipa na ECER konferenciji u Dublinu

U jednoj od prijašnjih vijesti, najavili smo ECER konferenciju i nadolazeće predavanje vezano uz JOBSTEM projekt (prijašnji tekst pogledajte ovdje). 

Sada predstavljamo drugo istraživanje članova našeg tima (autori: Toni Babarović, Dubravka Glasnović Gracin, Josip Burušić, Ivan Dević, Marija Šakić Velić), naslova Osobni doprinosi i kontekstualne potpore kao prediktori STEM aspiracija dječaka i djevojčica. 

O čemu se radi?

U ovom istraživanju, kao teorijski okvir za predviđanje interesa i namjera vezanih uz daljnje obrazovanje u STEM područjima učenika osnovne škole korištena je socijalno-kognitivna teorija karijere (Lent, Brown and Hackett, 1994). Ovaj model obuhvaća mjere samoefikasnosti pojedinca, očekivanja ishoda, osobne doprinose i pozadinu, te kontekstualne potpora i/ili ograničenja kako bi se objasnilo rezoniranje u pozadini akademskih ili karijernih izbora

Osnovni cilj istraživanja bio je testirati hipotezu da se determinante STEM karijernih aspiracija razlikuju kod dječaka i djevojčica. U istraživanju su korištene varijable vezane uz obiteljske čimbenike i stavove roditelja, utjecaj vršnjaka, školsko postignuće, stavove prema STEM obrazovnim predmetima u školi, STEM self-koncept, i izvanškolske STEM aktivnosti, kako bi se pokušalo predvidjeti karijerne aspiracije dječaka i djevojčica u STEM domenama. 

U ovom (pilot) istraživanju sudjelovalo je 360 učenika i učenica osnovnih škola (6.-8. razred, 12 do 15 godina; M=13.32; 165 djevojčica) iz 21 razreda u tri škole jedne općine (područje Daruvara). Kao zavisna varijabla korištena je mjera aspiracija vezanih uz STEM karijere (skala samoprocjene Likertovog tipa od 5 stupnjeva). Odvojene hijerarhijske regresijske analize provedene su za uzorak djevojčica i dječaka, a u svrhu predviđanja aspiracija vezanih uz STEM karijere korišteno je pet blokova prediktora: (1) Obiteljski utjecaji (stupanj obrazovanja, roditeljske ambicije i podrška, stavovi roditelja prema znanosti); (2) Self-koncept vezan uz znanost i stavovi prema znanosti u školi (pozitivan self-koncept u znanosti, negativan self-koncept u znanosti, stavovi prema znanosti u školi); (3) Potpora vršnjaka (stavovi vršnjaka o znanosti, orijentacija vršnjaka prema školi); (4) Školsko postignuće (prosjek ocjena iz prethodne školske godine, prosjek ocjena iz STEM predmeta iz prethodne školske godine); (5) – Izvan-školski stavovi i interesi vezani uz STEM (pozitivan doživljaj znanstvenika, negativan doživljaj znanstvenika, interes za znanost izvan škole). 

Što smo saznali? 

• Regresijski modeli u uzorcima dječaka i djevojčica razlikovali su se u udjelu varijance aspiracija vezanih uz STEM koji objašnjavaju (redom, R²=.44 and R²=.21). Drugim riječima, korišteni set prediktora puno je bolje mogao objasniti aspiracije vezane uz karijere u STEM-u kod dječaka, nego kod djevojčica.
  
  
• Najvišu inkrementalnu valjanost u oba uzorka imao je drugi blok prediktora - Self-koncept vezan uz znanost i stavovi prema znanosti u školi - ali je još uvijek bila viša za dječake nego djevojčice (redom, ΔR²=.26 and ΔR²=.14).
  
  
• Statistički značajni prediktori u posljednjem koraku regresijskog modela razlikovali su se za dječake i djevojčice. Kod dječaka, značajni su bili interes za znanost izvan škole (β=.26); stavovi prema znanosti u školi (β=.24), i negativan self-koncept vezan uz znanost (β=-.18), dok je kod djevojčica jedino  interes za znanost izvan škole bio značajan (β=.27).
  

Po čemu se razlikuju dječaci i djevojčice koje zanimaju karijere u STEM područjima?

Dječaci vole znanstvene predmete u školi, imaju hobije vezane uz znanost, nemaju negativan stereotipni doživljaj znanstvenika. 

Djevojčice su visoko intrinzično motivirane: imaju hobije vezane uz znanost, vole znanstvene predmete u školi i imaju više ocjene u predmetima vezanim uz STEM nego u drugim školskim predmetima. 

_________________________________________________________

Pošto je tim bio izuzetno aktivan ove godine, uskoro očekujte kratko izvješće i trećeg istraživanja predstavljenog na konferenciji, pod nazivom Doprinos stavova prema znanosti u školi u objašnjavanju postignuća u STEM školskim predmetima! 

Popis referenci

Lent, R. W., Brown, S. D., & Hackett, G. (1994). Toward a unifying social cognitive theory of career and academic interest, choice, and performance. Journal of vocational behavior, 45(1), 79-122.